Naša koža je možda prva stvar koju drugi primijete na nama – ona je svojevrsno sučelje našeg tijela s ostatkom svijeta. Pomaže nam prikupljati informacije o našoj okolini, ali i šalje nesvjesne poruke drugima o našem zdravlju, unosu hranjivih tvari i drugim karakteristikama naših organa. Brojne su esencijalne funkcije kože koje čine izuzetno važnim održavanje zdravlja baš ovog velikog organa.
Koža štiti naše tijelo od okoline, uključujući zaštitu od ultraljubičastog zračenja i mnogih neprijateljskih mikroorganizama. Koža također regulira našu unutarnju temperaturu, izlučuje otpad, štiti od dehidracije i pomaže u proizvodnji D vitamina. Sa svojim mnogobrojnim osjetilnim receptorima, koža nam također omogućuje da osjetimo što se događa u našoj vanjskoj okolini.
Uz znoj i sebum, koža izlučuje otpad iz tijela. Zapravo, ona je važan organ u detoksikaciji tijela – folikuli dlake i lojne žlijezde vrlo su slične jetri u načinu na koji obrađuju masti i hormone. Stoga, mnoge biljne komponenete i dodaci prehrani koji se koriste kao tonici za jetru, mogu također pomoći u radu sa žlijezdama, kako bi se potaknulo uklanjanje otpada.
Koža pokriva prilično veliku površinu – stoga ne čudi što možemo razviti toliku raznolikost i broj kožnih oboljenja! Neke kožne bolesti su akutne (npr. ubodi insekata, čirevi i kontaktni dermatitis), a neke su kronične (npr. ekcem, psorijaza, akne i tinea). Širok opseg dobrih bakterija i biljnih pripravaka mogu biti korisni kod bilo kojeg od ovih stanja kože – akutnog ili kroničnog.
Često je jednostavno odabrati biljni ili mikrobiološki pripravak za akutno stanje kože, ali može biti malo teže odabrati onaj za kronično stanje kože. Kronična stanja kože često su manifestacije unutarnjih neravnoteža, stoga je razumijevanje uzroka neophodno u razvoju biljno-mikrobiološkog protokola.
Čak i kod akutnih stanja kože ili dobro poznatih kroničnih stanja kože, najbolje je ne oslanjati se isključivo na vanjsku primjenu. Uz razne lokalne biljne pripravke, biljni ekstrakti i dodaci prehrani mogu biti korisni za pružanje podrške iznutra. Na primjer, kao što sam ranije spomenula, biljke za tonus jetre, poput korijena maslačka (Taraxacum officinale), lista artičoke (Cynara scolymus), sjemena sikavice (Silybum marianum) i nadzemnih dijelova verbene (Verbena officinalis), mogu pružiti adekvatnu unutarnju potporu.
Kožna oboljenja
Zdrava jetra vodi do zdrave i sretne kože. Zapravo, prilično je intuitivno i logično – da ako jetra ne radi 100%, tijelo pokušava eliminirati toksine putem drugih kanala, uključujući i kožu. To se može manifestirati kao svrbež, ekcemi, akne, osip, ali i kao neke druge iritacije. Toksini iz okoliša svakodnevno ulaze u naš organizam, ali uz prave rituale njege možemo ih potaknuti da izađu – kroz kožu, znoj, i limfni sustav. Detoksikacija ne mora nužno značiti smoothije i gladovanje – ponekad počinje s toplom kupkom, suhim četkanjem i uljem za masažu koje potiče limfu.
Najčešća kožna oboljenja uključuju ekceme, psorijazu, dermatitise, seboreju i sl. stanja koja su zapravo posljedica unutarnjih neravnoteža i mogu se ublažiti podrškom živčanog sustava, probavnog sustava i/ili imunološkog sustava. Dakle, uz raznolike biljno-mikrobiološke protokole podrška bolestima kože trebala bi uključivati i gorko bilje, nervne tonike i imunomodulatorno bilje, ovisno o stanju tih tjelesnih sustava kod pogođene osobe.
Alterativno, antipruritično i protuupalno bilje korisno je za ekcem i psorijazu. Vulneralne biljke također mogu biti korisne za potporu zacjeljivanju kožnih lezija; emolijensi se mogu koristiti za umirivanje kože; a adstringenti su korisni u smanjenju pora i zatezanju kože.
Akne, koje se obično javljaju tijekom tinejdžerskih godina, mogu se pojaviti i kasnije u životu, a mogu biti povezane s hormonskim fluktuacijama, visokom razinom upale u tijelu i raznim drugim unutarnjim disbalansima. Stoga je uzrok izbijanja akni teško utvrditi, a akne mogu biti izazovne za upravljanje. Za neke osobe s aknama, rad s biljno-mikrobiološkim propravcima može biti igra pokušaja i pogrške prije nego što se otkriju odgovarajuće tvari koje odgovaraju njihovoj jedinstvenoj slici.
Mikrobološko-biljna djelovanja koja podržavaju zdravu kožu
U raznolikoj paleti protuupalnih, antipruritičnih, antimikrobnih, adstringentnih i emolijentnih pripravaka bitno je odrediti prioritet djelovanja, način primjene (dermalno ili oralno), dozaciju i koncentraciju. Određene djelatne tvari bolje funkcioniraju krvožilnim putem, dok druge poput emilijensa, prvenstveno djeluju lokalno. Iako određena kožna oboljenja nemaju očiglednu etiologiju – često u ovim slučajevima “korigiramo” već nastalo stanje poput ljuskanja, crvenila, oteklina i sl. Aktivne tvari depurativa – koje su sadržane u biljkama poput korijena i sjemena čička (Arctium lappa), nadzemnog dijela stolisnika (Alchemilla vulgaris) i korijena kiselice (Rumex crispus) djeluju kao tvari koje nježno povećavaju eliminaciju metaboličkog otpada kroz glavne organe za izlučivanje. Protuupalne i antimikrobne djelatne tvari iz korijena sladića (Glycyrrhiza glabra), nadzemnih dijelova gospine trave (Hypericum perforatum), korijena bijelog sljeza (Althaea officinalis) te nadzemnih dijelova timijana (Thymus vulgaris) imaju širok spektar djelovanja protiv patogenih bakterija, gljivica i virusa, te su korisna za infektivna i upalna stanja kože.
Emolijensi omekšavaju i umiruju nadraženu ili upaljenu kožu, hidratiziraju je i pomažu u obnavljanju prirodnih lipida kože. Korišteno interno ili eksterno, emolijensi sa sluzi podmazuju i umiruju tkivo. Emolijentno/demulcentno bilje uključuje korijen bijelog sljeza (Althaea officinalis), korijen i list gaveza (Symphytum officinale) te nadzemne dijelove mišjakinje (Stellaria media).
Ostala razmatranja
Kod kroničnih stanja kože vrlo korisno je voditi dnevnik, bilježeći simptome kože zajedno s drugim čimbenicima koji mogu utjecati na kožu, poput razine stresa, prehrane, godišnjeg doba, tjelovježbe, upotrebe topikalnih pripravaka i hidratacije. Prehranu treba uzeti u obzir kod svih problema s kožom! Manjak esencijalnih masnih kiselina povezan je s višestrukim stanjima kože [1], stoga je važno održavati kožu punom zdravih masti koje su neophodne u ovakvim stanjima.
Proupalna hrana, poput šećera, prerađenog mesa i rafiniranih ugljikohidrata, može dovesti do upale u tijelu koja doprinosi samoj upali kože [2,3]. Svaka osoba drugačije reagira na pojedinačne namirnice, a ovisno o osobi, različiti prehrambeni okidači mogu pokrenuti upalne procese. To je jedan od razloga zašto je vođenje prehrambenog dnevnika ili isprobavanje eliminacijske dijete toliko važno!
Druge prakse koje pomažu održavanju zdravlja kože uključuju: masažu, četkanje kože, hidroterapiju – naizmjenično korištenje tople i hladne vode pod tušem, umjereno izlaganje suncu, konzumaciju lisnatog povrća (koža voli klorofil!) te prestanak korištenja agresivnih kemikalija za njegu kože.
Unutarnje zdravlje odražava naše vanjsko zdravlje
Zdravlje naše kože često je odraz našeg unutarnjeg zdravlja. Kao što sam ranije spomenula – koža komunicira što se zapravo događa u nama. Stres, pušenje cigareta, težina, hormoni, prehrana, kvaliteta zraka, tjelovježba i opći način života doprinose zdravlju kože. Svi poznajemo ljude koji zrače zdravim sjajem, one čiji sjaj obasjava prostoriju. Do određene mjere, genetika je svakako zaslužna, ali vrlo vjerojatno i činjenica da je većina ljudi sa blistavim tenom vitalno zdrava i iznutra.
Osim prehrambenih odabira, emocionalni odnosi koje njegujemo u sebi, uključujući razinu samoprihvaćanja, imaju snažan utjecaj na zdravlje kože. Kronični stres, negativne misli i stalna samokritika mogu aktivirati os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA os), što povećava razinu kortizola i drugih upalnih čimbenika. To može pogoršati stanja poput akni, ekcema i psorijaze, ali i usporiti regeneraciju kože. Stoga, njegovanje unutarnjeg mira i pozitivnog odnosa prema vlastitom tijelu važan je dio integrativnog pristupa njezi kože!
Literatura:
[1] Berbis, P., Hesse, S., & Privat, Y. (1990). Essential fatty acids and the skin. Allergie et immunologie, 22(6), 225-231. https://doi.org/10.1016/0952-3278(89)90126-9
[2] Maarouf, M., Platto, J.F., & Shi, V.Y. (2018). The role of nutrition in inflammatory pilosebaceous disorders: Implication of the skin-gut axis. The Australasian Journal of Dermatology. [Epub ahead of print]. http://doi.org/10.1111/ajd.12909
[3] Pietrzak, D., Pietrzak, A., Krasowska, D., Borzęcki, A., Franciszkiewicz-Pietrzak, K., Polkowska-Pruszyńska, B., … Reich, K. (2017). Digestive system in psoriasis: An update. Archives of Dermatological Research, 309(9), 679–693. http://doi.org/10.1007/s00403-017-1775-7
[4] Bone, K., & Mills, S. (2013). Principles and practice of phytotherapy (2nd ed.). London, UK: Churchill Livingstone Elsevier.
[5] https://www.merckmanuals.com/professional/dermatologic-disorders/psoriasis-and-scaling-diseases/psoriasis
[6] Evans, J.A., & Johnson, E.J. (2010). The role of phytonutrients in skin health. Nutrients, 2(8), 903–928. http://doi.org/10.3390/nu2080903
[7] Mills, S., & Bone, K. (2005). The essential guide to herbal safety. St. Louis, MO: Elsevier. [8] Wood, M. (2008). The earthwise herbal: A complete guide to old world medicinal plants. Berkeley, CA: North Atlantic Books.
