Imunološku funkciju našeg organizma možemo pojednostavljeno opisati kao razmjenu i odnos između tijela i okoline. Naravno, u stvarnosti priča je puno kompleksnija! Naš imunosni sustav je složen sistem koji zahtijeva balans i pažnju kako bi ostao reguliran i otporan. Razumijevanje koja razina aktivnosti nam zapravo treba – ključno je za očuvanje njegovog balansa. Imunitet zaista treba ravnotežu! Pretjerana aktivnost imunološkog sustava može dovesti do autoimunih bolesti, dok oslabljeni imunitet može rezultirati povećanim rizikom od infekcija.
Način funkcioniranja
Imunološki sustav obično se opisuje kao tjelesni obrambeni sustav, što znači da on sebe prepoznaje kao “ja”, a druge entitete kao “ne-ja”. Kada ispravno funkcionira, imunološki sustav omogućuje stanicama da prepoznaju i prisjete se onoga što se smatra “samim sobom” kako bi pravilno identificirale i obranile tijelo od potencijalno štetnih egzogenih tvari.
Imunološki sustav nas štiti od virusa, patogenih bakterija, parazita i drugih entiteta koji uzrokuju bolesti – obično ih nazivamo patogeni. Kako bi se razmnožavali, patogenima je potreban domaćin, kao što je ljudsko tijelo. Imunološki sustav nas također štiti od stranih tvari i čestica, uključujući prašinu, životinjsku dlaku i pelud. Patogeni i drugi strani materijali smatraju se antigenima — tvarima koje izazivaju imunološki odgovor.
Imunološki sustav sastoji se od skupine organa i obrambenih stanica – svojevrsnih “vrata” kroz koja strane tvari moraju proći i preživjeti kako bi nastavile svoj put infekcije. Prve linije obrane tijela od antigena (urođeni imunitet) su zdravi tereni naše kože, suza, sluzi, sline i želučane kiseline. Ako fizičke i kemijske barijere patogenima zakažu iz bilo kojeg razloga, unutarnji imunološki odgovor preuzima kontrolu na staničnoj razini (stečeni imunitet). U ovom slučaju, specijalizirane imunološke stanice prvo identificiraju patogen, a zatim komuniciraju s drugim stanicama kako bi organizirale i koordinirale imunološki odgovor za uklanjanje ili suzbijanje patogena. Ako se ne može potpuno uništiti, tijelo ga odlučuje obuzdati i potisnuti kako bi spriječilo širenje.
Pristup imunitetu koji tumači integrativna medicina
Integrativno polje psihoneuroendokrinoimunologije (PNEI) baca sve veće svjetlo na vezu između našeg okoliša, naših psihosocijalnih iskustava te našeg imuniteta i općeg blagostanja. Loša prehrana, neadekvatan san, psihosocijalni stres i nezdrave navike poput pušenja mogu poremetiti homeostazu našeg organizma i učiniti nas podložnijima bolestima (1).
Na primjer – kronični stres može ugroziti naš imunološki sustav, čineći nas ranjivijima na virusne i bakterijske infekcije. Dok se tijelo pokušava prilagoditi stalnim stresorima, imunološki sustav polako postaje potisnut (imunološka funkcija ima nizak prioritet u kontekstu reakcije borbe ili bijega) – što znači da je tijelo manje sposobno obraniti se od patogena koji mogu uzrokovati bolest (2).
U studiji iz još davne 1984. istraživači su promatrali imunološku funkciju studenata medicine tijekom trodnevnog ispitnog roka. Uzimajući uzorke krvi od studenata mjesec dana prije i prvog dana njihovog prvog ispita, istraživači su otkrili da su prirodne stanice ubojice (bijela krvna zrnca koja se bore protiv virusa) značajno smanjene tijekom perioda ispitnih rokova kod studenata. Upitnici koji su bili ponuđeni svakom studentu također su otkrili da su, oni studenti koji su imali najveću anksioznost oko polaganja ispita, pokazali najveću razliku u imunološkim stanicama između dva uzorka (3). Ovo može objasniti zašto se toliko učenika razboli nakon završnog tjedna ispita!
Pristup imunitetu koji tumače ekološke teorije
Integrativni herbalist D. Hoffmann predstavlja četiri ekološka tumačenja odnosa ljudskog imunološkog sustava sa svijetom. Prirodu smo počeli promatrati kao nešto izvan nas samih, ali proučavanje ekoloških sustava prepoznaje da su ljudi duboko upleteni u svoj okoliš i da su u stalnom dijalogu s drugim živim bićima. Kroz ovu leću naš se imunološki sustav može promatrati na sljedeće načine:
Imunološki sustav je ekologija na djelu
Imunološki sustav je izraz odnosa između tijela i svega u njegovoj okolini. Ova fluidna, stalno promjenjiva izmjena definicija je ekologije—proučavanje odnosa između organizama i njihovog okoliša, uključujući hranu, vodu, ljude i krajolik.
Imunološki sustav je sučelje između unutarnjeg i vanjskog okruženja
Poput mjesta gdje se šuma susreće s livadom, imunološki sustav je ona zona između tijela i vanjskog svijeta koja omogućuje otpor i zagrljaj u isto vrijeme.
Imunološki sustav izraz je homeostaze
Prema Gaia hipotezi Jamesa Lovelocka, težnja prema homeostazi nije samo nešto što se događa unutar ljudskog tijela, već i na planetu, kao organizmu. Kako sve više čimbenika stavlja naš planet u stresnu situaciju (npr. onečišćenje, prenapučenost, klimatske promjene), prilagođava se i klima i fizički okoliš kako bi se održalo planetarno zdravlje. Unutarnja homeostaza unutar ljudi odražava ekološku homeostazu šireg svijeta.
Imunološki sustav je izraz odnosa
Dok sve gore navedeno ima veze s odnosom, ovo posljednje tumačenje istražuje prirodu odnosa koje imamo sa svijetom, uključujući ono što jedemo, našu povezanost (ili nedostatak iste) s prirodom, naše osjećaje prema drugima i tako dalje, što mogu utjecati na zdravlje našeg imunološkog sustava.
Ekološko tumačenje – pristup imunitetu je više od pranja ruku ili izbjegavanja bolesnih kolega koji potencijalno mogu prenijeti patogene i bolesti (iako i to pomaže!). Kultiviranje zdravog okruženja u našem organizmu i svijest o našim emocionalnim, fizičkim, mentalnim i duhovnim potrebama, zajedno s potrebama našeg planeta, optimizirat će i održati snažan imunološki sustav.
Ostale funkcije imunološkog sustava
Osim zaštite od bolesti i ozljeda, imunološki sustav ima još neke odgovornosti: čišćenje mrtvog ili ozlijeđenog tkiva ili stanica te prepoznavanje i uništavanje stanica koje se abnormalno razvijaju. Ove radnje stimuliraju imunološki sustav da neprestano nadzire tjelesna tkiva. Neuravnoteženost imunološkog sustava može uzrokovati pretjeranu reakciju tijela na antigene (kao u slučaju alergijskih odgovora), neuspjeh u odgovoru na imunološke prijetnje (imunodeficijencija) ili čak napad na vlastite stanice (autoimuni odgovor).
Kako bi naš imunološki sustav funkcionirao optimalno, moramo osigurati da drugi komplementarni sustavi, poput probavnog sustava, rade dobro i da čimbenike prehrane i načina života koji negativno utječu na imunitet svedemo na minimum. Budući da su naš probavni sustav, koža i sluz u dišnom sustavu naša prva linija obrane protiv ovih patogena, podrška probavnom i dišnom sustavu pomaže u smanjenju opterećenja i izbjegavanju reaktivnosti imunološkog sustava (4).
Naš imunološki sustav ne samo da nas štiti od patogena kao što su bakterije i virusi – on identificira i uništava abnormalne stanice kako bi nas zaštitio od raka (5). Kada on oslabi, ostavlja nas osjetljivima na infekcije i rast abnormalnih stanica. Suprotno tome, ako je naš imunološki sustav pretjerano reaktivan, možemo razviti alergije ili autoimuna stanja (6). Izbor načina života, posebno kontrola stresa i spavanja, ima veliki utjecaj na naš imunološki sustav. Budući da i limfni i probavni sustav igraju važnu ulogu u podržavanju imunološkog sustava, važno je obratiti pozornost i na njihov optimalni rad.
Što kažu biljke stresa?
Kod regulacije stresa biljke koje podržavaju živčani sustav i nadbubrežne žlijezde mogu biti od osobite koristi u vraćanju organizma u ravnotežu. Adaptogeni igraju važnu ulogu u podršci imunološkom sustavu, jer pomažu vratiti organizam u ravnotežu i povećati otpornost na stres. Većina adaptogena izravno podržava imunološki sustav i / ili regulira imunološku funkciju (imunomodulansi), poput korijena ashwagandhe (Withania somnifera), korijena astragalusa (Astragalus membranaceus) i korijena Eleutera – sibirskog ginsenga (Eleutherococcus senticosus), ili pak stimuliraju imunološki sustav (imunostimulansi), kao što su bobice kinske šisandre (Schisandra sinensis) (7).
Probavni sustav je, zbog svog bliskog odnosa s imunološkim sustavom, potrebno također podržati pravilnim odabirom hrane i biljaka kako bi se nutrijenti i ostali metaboliti pravilno probavili i apsorbirali. Neke od biljaka koje ubrajamo u pospiješivače probave uključuju korijen anđelike (Angelica archangelica), sjemenke korijandera (Coriandrum sativum), sjemenke anisa (Pimpinella anisum), cvijet njemačke kamilice (Matricaria chamomilla), korijen običnog čička (Arctium lappa) i dr.
Već sam u tekstu iznad spomenula da je protok limfe također bitan za održavanje zdravog imunološkog sustava. Biljke koje podržavaju limfni sustav uključuju nadzemne dijelove crvene djeteline (Trifolium pratense), cvijet nevena (Calendula officinalis), korijen ehinaceje (Echinacea spp.) i čekinjastu broćiku (Galium aparine) (6).
Imunološki sustav je fascinantan i višestruki obrambeni sustav našeg tijela protiv vanjskih prijetnji. Iako su svakodnevne pojave poput curenja iz nosa, kihanja i upaljenih rana zapravo elegantne (iako povremeno neugodne) metode zaštite našeg imunološkog sustava, ključ održavanja njegove ravnoteže jest prilično individualan i svatko ga treba pronaći sukladno svojim navikama i potrebama. Iako kompleksnost imunološkog sustava nadilazi trenutne medicinske spoznaje, epigentika nam suptilno daje do znanja da se imamo čemu radovati – pitanje je vremena kada će znanost prezentirati nove pametne lijekove – a do tada ne možete pogriješiti s uspostavljanjem pravilnih bioloških ciklusa i biljnom drenažom koji nedvojbeno kontroliraju imunološku reakciju.
Literatura:
(1) Daruna, J.H. (2012); Introduction to psychoneuroimmunology. Amsterdam, Netherlands: Academic Press
(2) Jefferies, W.M. (1991). Cortisol and immunity; Medical Hypotheses, 34(3), 198-208. http://doi.org/10.1016/0306-9877(91)90212-H
(3) Kiecolt-Glaser, J.K., Garner, W., Speicher, C., Penn, G.M., Holliday, J., & Glaser, R. (1984). Psychosocial modifiers of immunocompetence in medical students; Psychosomatic Medicine, 46(1), 7-14.
(4) Holford, P. (2004); New optimum nutrition bible. London, UK: Piatkus
(5) Yance, D.R., & Valentine, A. (1999); Herbal medicine, healing & cancer; London, UK: McGraw-Hill
(6) Groves, M.N. (2016); Body into balance: An herbal guide to holistic self-care. North Adams, MA: Storey Publishing
(7) Winston, D., & Maimes, S. (2007); Adaptogens: Herbs for strength, stamina, and stress relief; Rochester, VT: Healing Arts Press.
(8) A Direct Role for Thyroid Hormone in Development of the Adrenal Corte; F.E. Wondisford; Endocrinology. 2015 Jun; 156(6): 1939–1940; doi: 10.1210/en.2015-1351
(9) Hoffmann, D. (2003); Medical herbalism: The science and practice of herbal medicine; Rochester, VT: Healing Arts Press
(10) Vida Demarin, Sanja Toljan i suradnici; Klinička psihoneuroendokrinoimunologija – PNEI, 2020., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti