Glavobolja je jedna od najčešćih zdravstvenih tegoba. Ona može biti primarna (bez poznatog uzroka) ili sekundarna (posljedica nekog drugog zdravstvenog stanja). Iako često nisu ozbiljna briga, glavobolje mogu postati ozbiljno bolne ili evoluirati u kronična stanja koja ometaju svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života.
Fiziologija tenzijskih glavobolja
Tenzijske glavobolje klasificiraju se kao primarne glavobolje, a točan uzrok nije u potpunosti shvaćen (iako su najčešća vrsta glavobolje u općoj populaciji). Glavobolje tenzijskog tipa zahvaćaju obje strane glave s blagom do umjerenom tupom ili jakom boli koja u akutnim situacijama može postati poput škripca. Tenzijske glavobolje se ponekad nazivaju “glavobolje uzrokovane stresom” i iako se godinama smatralo da proizlaze iz psiholoških čimbenika, sada su dominantne neurobiološke i fizičke hipoteze.
Također se dugo smatralo da su tenzijske glavobolje uzrokovane mišićnom napetošću u ramenima, vratu, čeljusti ili tjemenu, ali nedavna istraživanja otkrivaju da napetost mišića možda nije glavni uzrok. U nekim studijama, mišićna napetost među osobama s tenzijskim glavoboljama nije bila izraženija nego među onima koji nemaju tenzijske glavobolje (1).
Mnogi istraživači trenutačno sugeriraju da postoje neravnoteže u središnjoj obradi boli, kao i niži prag osjetljivosti na bol kod pojedinaca koji imaju tenzijske glavobolje (2). Također se pretpostavlja da su glavobolje tenzijskog tipa uzrokovane genetikom, okolišnim čimbenicima, osjetljivošću vratnih mišića, mehaničkim poremećajima kralježnice ili vrata, paralelnim poremećajima raspoloženja ili promjenama neurotransmitera. Osim toga, postoje određeni pojedinačni okidači koji mogu izazvati tenzijsku glavobolju. Oni često mogu uključivati stres, anksioznost, neprirodan položaj tijela, naprezanje očiju, umor, preskakanje obroka, ozljede glave ili vrata, artritis, lijekove (uključujući neke koji su specifični za glavobolje), hormonalne promjene , kronični prekomjerni rad, neravnoteža sna i uporabu stimulansa.
Tenzijske glavobolje javljaju se ili epizodično ili kronično. Gotovo svatko u nekom trenutku svog života dobije rijetke epizodne tenzijske glavobolje. One se općenito rješavaju same od sebe i ne zahtijevaju nikakvu liječničku pomoć. Česte epizodne i kronične tenzijske glavobolje, s druge strane, mogu biti vrlo iscrpljujuće i ukazivati na potrebu za intervencijom (1,2).
Tenzijske glavobolje obično se manifestiraju bolovima blagog do umjerenog intenziteta, obostranim i ne pogoršavaju se tjelesnom aktivnošću. Mučnina je odsutna osim ako glavobolje ne postanu kronične, kada se također može osjetiti vratna osjetljivost.
Izbjegavanje tenzijskih glavobolja
Budući da ne postoji jedinstveni mehanizam koji objašnjava tenzijske glavobolje i zato što ih svaka osoba doživljava drugačije, izbjegavanje tenzijskih glavobolja počinje s malo detektivskog rada, odnosno zadatkom identificiranja osobnih okidača. Nakon što se identificiraju okidači glavobolje, obično je potrebna promjena načina života kako bi se oni izbjegli.
Međutim, postoje neke potporne strategije koje mogu koristiti većini osoba s tenzijskim glavoboljama. Postoje brojni dokazi koji upućuju na to da je aktivno upravljanje stresom i podrška živčanom sustavu od najveće važnosti u izbjegavanju glavobolja. Naime, stres se smatra čimbenikom koji pridonosi mnogim tenzijskim glavoboljama. Anksioznost i depresija mogu se također pojaviti zajedno s tenzijskim glavoboljama (3). Fizička napetost još je jedan čest faktor koji doprinosi; abnormalnosti mišića i vratnih živaca. Vrat je također dio tijela koji se često povezuje s kroničnim tenzijskim glavoboljama, bilo da su povezane s mišićnom napetošću vrata ili problemima s vratnom kralježnicom / živcima vratne kralježnice (1). Stoga su pažnje usmjerene na fizičko opuštanje, držanje i poravnanje tijela korisne strategije.
Nefarmakološke terapije koje podržavaju živčani sustav i muskulaturu često se koriste kao pomoć tenzijskim glavoboljama. Neke dobro dokumentirane uključuju:
– Ciljane fizičke vježbe: Schultzov autogeni trening, kinezioterapija vratne kralježnice i trening za korekciju držanja su tehnike rada tijela koje su pokazale učinkovitost u izbjegavanju glavobolja i općenitom smanjenju glavobolje (4).
– Tehnike opuštanja: posebno je dokazano da biofeedback trening kontrolira reakcije tijela na bol, usporava otkucaje srca i disanje te smanjuje napetost mišića (2, 5).
-Dobar noćni san: jedna studija pokazala je da glavobolje koje se javljaju tijekom noći ili nakon buđenja predstavljaju poremećaj sna kod 55% sudionika studije, a kada su ti različiti uzroci poremećaja spavanja liječeni, 100% simptoma glavobolje kod sudionika se poboljšalo, sa 65 % stope potpunog oporavka.
-Redovita tjelovježba: redovita tjelovježba može pomoći u cjelokupnom upravljanju boli kod tenzijskih glavobolja i vrlo se često navodi da je korisna za osobe koje pate od glavobolje, ali studije – posebice randomizirana, kontrolirana ispitivanja su prilično oskudna (6). Međutim, utvrđeno je da osobe s glavoboljama tenzijskog tipa imaju niže razine tjelesne aktivnosti od onih bez njih. Utvrđeno je da su izotonične vježbe, kod kojih se mišići toniraju nošenjem težine u nizu pokreta (npr. dizanje utega), zajedno s drugim tretmanima fizikalne terapije, korisne za tenzijsku glavobolju. Tai chi je također proučavan u vezi s tenzijskom glavoboljom i utvrđeno je da smanjuje učinak glavobolje i istovremeno poboljšava druge aspekte mentalnog i fizičkog zdravlja.
-Psihološki pristupi: Kognitivno-bihevioralna terapija i smanjenje stresa temeljeno na svjesnosti uspješno se koriste za upravljanje okidačima stresa koji pogoršavaju ili iniciraju tenzijske glavobolje
-Dijetetska razmatranja – uloga prehrane u tenzijskoj glavobolji nije primjereno povezana, iako izbjegavanje obroka u redovito vrijeme može biti okidač. Također je utvrđeno da gladovanje i niska razina šećera u krvi utječu na učestalost glavobolja.
Pojedinačni prehrambeni okidači mogu također potaknuti glavobolje i možda će biti potrebno pomno razmatranje kako bi se izolirali i kontrolirali uočeni okidači. Vođenje povijesti prehrane ili dnevnika može pomoći u prepoznavanju okidača i određivanju osobnog plana obroka za njihovo izbjegavanje. Okidači tenzijske glavobolje mogu uključivati čokoladu, sir i druge mliječne proizvode, aditive – npr. mononatrijev glutaminat, crno vino, grah, orašaste plodove, nitrate u prerađenom mesu i potencijalno kofein.
Osim toga, dehidracija, kao i uporaba ili odvikavanje od kofeina mogu potaknuti tenzijsku glavobolju. Nedostatak vitamina D također može igrati ulogu. Ovi čimbenici utječu na živčani sustav, a budući da je stres također glavni čimbenik koji izaziva tenzijske glavobolje, ključna je prehrana koja općenito podržava živčani sustav. Dobro uravnotežena prehrana koja minimalizira prerađenu hranu i jednostavne ugljikohidrate, uz kontrolu šećera u krvi, pravilnu hidrataciju i izbjegavanje stimulansa može pomoći u održavanju živčanog sustava općenito (7).
Biljna podrška
Biljke imaju dugu povijest upotrebe za glavobolje svih vrsta, iako koncentrirana znanstvena istraživanja još nisu sasvim dostigla tradicionalnu upotrebu. Biljke se najčešće koriste za kronične tenzijske glavobolje, iako se one mogu koristiti za ublažavanje svih vrsta glavobolja. Biljna potpora tenzijskoj glavobolji često se usredotočuje na ublažavanje stresa, napetosti mišića, zagušenja jetre i probavnih problema. (8)
Što se tiče mehanizma djelovanja biljke koje se koriste kao pomoć kod izraženih glavobolja uključuju; tonike za živce, antispazmodike i anksiolitike, anodične ili analgetične biljke, gorčice, hepatike, biljke modulatore hormona, antidepresivne i timoleptične biljke. Iako postoji mnogo biljnih opcija za rješavanje glavobolje, nije svaka biljka prikladna za svaku osobu: budite spremni na pokušaje i pogreške te duže eksperimentiranje. Biljke koje mogu pomoći u izbjegavanju i ublažavanju simptoma tenzijskih glavobolja uključuju cvijet kamilice (Matricaria chamomilla), nadzemne dijelove pelina (Artemisia vulgaris), nadzemne dijelove matičnjaka (Melissa officinalis), nadzemne dijelove prave končare (Filipendula ulmaria), nadzemne dijelove grozničice (Scutellaria lateriflora) , nadzemne dijelove betonike (Betonica officinalis), nadzemne dijelove lipe (Tilia spp.) i nadzemne dijelove vrbene (Verbena officinalis ili V. hastata). Prije samostalnog korištenja biljaka za potporu glavobolji, kao i svih ostalih biljaka za podršku organizmu potrebno je posavjetovati se sa stručnom osobom i/ili liječnikom.
Eterična ulja također se često koriste kao lokalno sredstvo za ublažavanje glavobolje, posebno eterična ulja paprene metvice (Mentha x piperita), lavande (Lavandula angustifolia) i ružmarin kt.cineol (Rosmarinus officinalis) (9). Posebno naglašavam da prije nego što krenete sa uporabom eteričnih ulja u svrhu tretiranja glavobolje – vrlo je važno temeljito provjeriti sigurnost i kvalitetu samih ulja (renomirani proizvođač, kemotipizirana ulja). Za više informacija proučite – https://www.webmd.com/skin-problems-and-treatments/ss/slideshow-essential-oils .
Vanjska primjena eteričnog ulja paprene metvice (Mentha x piperita) pokazala se učinkovitijom od placeba u ublažavanju glavobolje u kontroliranim studijama i smatra se sličnom paracetamolu ili acetilsalicilnoj kiselini. Otopine 10% ulja paprene metvice u etanolu odobrene su u Njemačkoj za liječenje osoba starijih od 6 godina i smatraju se standardnim liječenjem akutne tenzijske glavobolje (9).
Iako glavobolje mogu varirati od rijetkih i blagih do kroničnih i iscrpljujućih, one su odraz stresora koji utječu na naše tijelo. Poznavanje okidača i ranih simptoma glavobolja može biti od velike pomoći u njihovom suzbijanju kao i u promjenama načina života i prehrane. Biljke se već dugo koriste za tretiranje glavobolja, a ako su pažljivo odabrane na temelju tradicionalne upotrebe i kvalitetnih znanstvenih studija, mogu nam biti odlični saveznici!
Literatura:
(1) Kaniecki, R.G. (2015). Tension-type headache. In S. Diamond (Ed.), Headache and Migraine Biology and Management, pp. 149-160. Oxford, UK: Elsevier, Inc.
(2) Loder, E., & Rizzoli, P. (2008). Tension-type headache. British Medical Journal, 336(7635), 88-92. http://doi.org/10.1136/bmj.39412.705868.AD
(3) Bendtsen, L. (2009). Drug and nondrug treatment in tension-type headache. Therapeutic Advances in Neurological Disorders, 2(3), 155-161. http://doi.org/10.1177/1756285609102328
(4) Álvarez-Melcón, A.C., Valero, Alcaide, R., Atín-Arratibel, M.A., Melcón-Álvarez, A., & Beneit-Montesinos, J.V. (2018). Effects of physical therapy and relaxation techniques on the parameters of pain in university students with tension-type headache: A randomized controlled clinical trial. Neurologia, 33(4), 233-243. http://doi.org/10.1016/j.nrl.2016.06.008
(5) Freitag, F. (2013). Managing and treating tension-type headache. Medical Clinics of North America, 97(2), 281-292. https://doi.org/10.1016/j.mcna.2012.12.003
(6) Jensen, R. (2001). Tension-type headache. Current Treatment Options in Neurology, 3(3), 169-180.
(7) Pross, N., Demazières, A., Girard, N., Barnouin, R., Metzger, D., Klein, A., … Guelinckx, I. (2014). Effects of changes in water intake on mood of high and low drinkers. Public Library of Science One, 9(4), e94754. http://doi.org/10.1371/journal.pone.0094754
(8) Bone, K., & Mills, S. (2013). Principles and practice of phytotherapy: Modern herbal medicine (2nd ed.). London, UK: Elsevier.
(9) Göbel, H., Heinze, A., Heinze-Kuhn, K., Göbel, A., & Göbel, C. (2016). Oleum menthae piperitae (Pfefferminzöl) in der Akuttherapie des Kopfschmerzes vom Spannungstyp [Peppermint oil in the acute treatment of tension-type headache]. Der Schmerz, 30(3), 295-310. http://doi.org/10.1007/s00482-016-0109-6
(10) Cathcart, S., Winefield, A.H., Lushington, K., & Rolan, P. (2010). Stress and tension-type headache mechanisms. Cephalalgia, 30(10), 1250-1267.
(11) Abbott, R.B., Hui, K.K., Hays, R.D., Li, M.D., & Pan, T. (2007). A randomized controlled trial of tai chi for tension headaches. Evidence-based Complementary and Alternative Medicine, 4(1), 107-113.
(12) Krøll, L.S., Hammarlund, C.S., Westergaard, M.L., Nielsen, T., Sloth, L.B., Jensen, R.H., & Gard, G. (2017). Level of physical activity, well-being, stress and self-rated health in persons with migraine and co-existing tension-type headache and neck pain. The Journal of Headache Pain, 18(1), 46. https://doi.org/10.1186/s10194-017-0753-y
(13) Wood, M. (2009). The earthwise herbal: A complete guide to new world medicinal plants. Berkeley, CA: North Atlantic Books.
