Sve do nekoliko godina unazad, govoriti o nečijoj hrabrosti ili odvažnosti bilo je svojstveno nečijem unutarnjem znanju i intuiciji, a ne nužno strukturi i funkciji dijela našeg gastrointestinalnog sustava! Međutim, posljednjih godina vidjeli smo sve više dokaza da su ta stara shvaćanja bila ukorijenjena u nekim vrlo stvarnim fiziološkim istinama, te da naša crijeva igraju daleko širu i složeniju ulogu nego što smo prije shvaćali. Naš „gut feeling” počeo se protezati izvan čisto probavne i asimilacijske funkcije, a njegov utjecaj na kognitivni razvoj, raspoloženje, naše prehrambene preferencije i žudnje, pa čak i na našu tjelesnu masu ima sve više neosporivih dokaza.
Ljudska crijevna mikrobiota sastoji se od najmanje 1000 vrsta poznatih bakterija. Jedna trećina svih njih zajednička je većini ljudi, a dvije trećine su poprilično specifične za pojedinu osobu i pod utjecajem su brojnih čimbenika okoline. Ova kolonizacija crijeva (uglavnom anaerobnim bakterijama) počinje pri rođenju i nastavlja se velikom brzinom do otprilike dvije godine života, ali se nastavlja razvijati i reagirati na promjene okoliša tijekom cijelog života.
Na primjer, utjecaji kao što su vaginalni porođaj naspram carskog reza, dojenje naspram hranjenja na bočicu, rana upotreba antibiotika (osobito intravenska kod male djece), industrijska prerađena hrana, stres, kronične bolesti i loši izbori prehrane imaju veliki utjecaj na to koji mikroorganizmi prevladavaju. (Europsko društvo za neurogastroenterologiju i motilitet)
Zdrav crijevni mikrobiom neophodan je za pravilno funkcioniranje probave – naš crijevni mikrobiom određuje kako naše tijelo metabolizira hranjive tvari, što utječe na bioraspoloživost i kemijski sastav hrane koju unosimo. Zapravo, neki biljni sastojci ovise o crijevnoj flori koja ih metabolizira u njihov aktivni oblik – kao što je slučaj kod npr. salicina ( crijevna flora metabolizira salicin u salicilnu kiselinu – aktivni oblik molekule).
Održavanje ravnoteže mikrobiote u našim crijevima važan je aspekt zdrave probave. Osim što podupiru metabolizam, crijevni mikrobi hrane crijevne stanice, proizvode vitamine B i K, pomažu u održavanju sluznog omotača crijevne sluznice, natječu se s patogenima (spriječavaju ih da se pričvrste za stanice sluznice u crijevima) i pomažu u normalnom vremenu transporta (1).
Prehrana igra važnu ulogu u održavanju zdravog crijevnog mikrobioma i može biti od pomoći u poticanju proliferacije zdravih bakterija (osobito prebiotička i probiotička hrana i piće). Dobre opcije uključuju fermentirano povrće, poput kiselog kupusa, kimchija ili kiselih krastavaca koji uključuju žive kulture; zatim miso pasta; uzgojeni jogurt, maslac i mlaćenica; kombucha, kefir i druga fermentirana pića; te neki tradicionalni škrobovi, poput garija i fufua, koji se pripremaju od fermentirane kasave. Ostali prehrambeni izbori, poput smanjenja konzumacije šećera i povećanja količine vlakana, također mogu pomoći u održavanju zdravog crijevnog mikrobioma.
Dodavanje komercijalno dostupnih probiotičkih dodataka također može biti korisno u održavanju zdrave crijevne mikrobiote, ali važno je da svaki probiotski proizvod sadrži dovoljan broj živih bakterija kako bi bio učinkovit. Kada nadoknađujete floru na ovaj način, odaberite proizvod koji sadrži i fruktooligosaharide (FOS) – prebiotici (osim ako vam nije propisana dijeta s niskim sadržajem FODMAP-a). Probiotičke dodatke optimalno je uzimati između obroka.
Kada mikrobiom crijeva nije u ravnoteži, može doći do disbalansa (disbioze) u organizmu i tada se često javljaju simptomi poput nadutosti, umora nakon jela, akni ili rozace, anemije, kronične crijevne infekcije, kronične vaginalne upale ili zatvora / proljeva. Ako se disbioza nastavi ignorirati, može na kraju rezultirati upalnim poremećajima crijeva, autoimunim stanjima, kompromitiranim imunološkim odgovorom ili žučnim kamencima. Disbioza se može pojaviti zbog stresa, uzimanja antibiotika, upale, smanjenog imuniteta, parazitskih infekcija ili prehrambenih čimbenika (npr. nedostatak vlakana, prekomjerna količina šećera, kave i alkohola te nedostatka kultivirane hrane) (2).
Prebiotičke biljke mogu igrati ulogu u poticanju zdravog crijevnog mikrobioma. Na primjer, korijen maslačka (Taraxacum officinale), korijen čička (Arctium lappa), korijen cikorije (Cichorium intybus), lukovica češnjaka (Allium sativum), korijen pravog omana (Inula helenium) i korijen bijelog sljeza (Althaea officinalis) osiguravaju hranu (u obliku FOS-a, uključujući inulin) za korisne mikrobe.
Kod akutne disbioze, sluzavo bilje može pomoći u podršci i umirivanju sluznice gastrointestinalnog trakta, može smanjiti upalu i osigurat topiva vlakna za hranjenje crijevne flore. Sluzave biljke, poput korijena bijelog sljeza (Althaea officinalis) i korijena sladića (Glycyrrhiza glabra), mogu se uzimati između obroka u tu svrhu. Za dugotrajnu potporu kod kronične disbioze najvažnije je u prehranu uključiti vlakna i fermentiranu hranu (5).
Literatura:
(1) Enders, G. (2015).; The inside story of our body’s most underrated organ; Berkeley, CA: Greystone Books
(2) Petersen, C., & Round, J.L. (2014). Defining dysbiosis and its influence on host immunity and disease; Cellular Microbiology,16(7), 1024–1033. http://doi.org/10.1111/cmi.12308
(3) A. Catherine Ross; Modern Nutrition in Health and Disease (Modern Nutrition in Health & Disease (Shils) Jones & Bartlett Learning; 11th edition (January 1, 2013)
(4) Bone, K., & Mills, S. (2013); Principles and practice of phytotherapy. St. Louis, MO: Churchill Livingstone Elsevier.
(5) Stansbury, J. (2018); Herbal formularies for health professionals, Vol 1: Digestion and elimination. White River Junction, VT: Chelsea Green Publishing
